Na području ozaljske općine rođeni su ili su živjeli i stvarali doista znameniti ljudi, velikani hrvatske povijesti i kulture. Jedan je od najuglednijih velikaša svoga vremena BERNARDIN FRANKOPAN (1453-1529) zacijelo se rodio u Ozlju. Godine 1479. izdaje poznatu povelju kojom dozvoljava Tržanima da se ponovo nasele pod Ozljem. Po svjedočenju Primoža Trubara dao je prevoditi Sveto pismo na hrvatski jezik. Najstariji dio današnjeg grada Ozlja, Palas Zrinskih, podigao je "hrvatski Leonida" NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI ( 1508-1566), deset godina prije junačke smrti u obrani utvrđenog grada Sigeta. O tome svjedoči natpis uklesan nad ulaznim vratima prvoga kata palasa. Nikolin sin JURAJ ZRINSKI (1549-1603) istaknuo se u mnogim borbama s Turcima. Družio se s književnicima te utemeljio tiskaru u Nedelišću. Na ulaznoj kuli Ozlja-grada ostavio je zapis u kamenu s naznačenom godinom izgradnje, 1599-om Ban PETAR ZRINSKI (1621-1671) nakon smrti svog brata, bana Nikole nastavio je zajedno s mađarskim velikašima pokret protiv bečkog carskog apsolutizma. Glasoviti junak u borbi protiv Turaka, život završava uhićenjem, suđenjem i glavosjekom 30. travnja 1671. Kao pjesnik objavio je hrvatski prijevod i preradu "Adrianskoga mora sirene", mađarskog djela svog brata Nikole. FRAN KRSTO FRANKOPAN (1643-1671) ratovao je s Petrom Zrinskim protiv Turaka, pridružio mu se u otporu protiv austrijskog cara te je skupa s njime okrutno smaknut. Smatraju ga najdarovitijim pjesnikom ozaljskog kruga. Uz zbirku pjesama "Gartlic za čas kratiti" i druge pjesme, prevodio je Moliérea i ostavio vrlo zanimljivu filozofsko pjesničku viziju "Trumbita sudnjega dneva". ANA KATARINA FRANKOPAN ZRINSKI (1625-1673) odlučno je stajala uz svog muža i pomagala mu u političkim poslovima. Učena žena i veliki mecena hrvatske kulture objavila je prijevod njemačkog molitvenika "Sibilu". Nedavno pronađene pjesme darovite Katarine objavljene su pod naslovom "Raj duše". FRANKOPANI I ZRINSKI stoljećima su promicali hrvatsku kulturu. Starije gospodare Ozlja vezujemo za najsjevernije tragove glagoljaša na hrvatskom tlu. U 17. stoljeću s još nekolicinom književnika promišljali su hrvatski kulturni prostor, te su u hrvatskoj književnosti poznati kao pisci OZALJSKOGA KNJIŽEVNO-JEZIČNOG KRUGA. Pisali su tzv. "hibridnim" tronarječnim jezikom s pomiješanim kajkavskim, čakavskim i štokavskim elementima. Književni i jezično-standardizacijski rad ozaljskog kruga nasilno je prekinut slomom zrinsko-frankopanskog otpora 1671. g. Možemo samo zamisliti što bi za Ozalj značilo da je tijek povijesti bio drugačiji! Upravo IVANU BELOSTENCU (1594-1675) duguje pavlinski samostan u Sveticama svoj gospodarski i kulturni razvitak. Njegovo je životno djelo veliki, enciklopedijski ilirsko-latinski i latinsko-ilirski tronarječni rječnik "Gazofilacij". JURAJ KRIŽANIĆ (1618-1683) učeni doktor dominikanac, politolog, filozof, teolog, pisac, skladatelj i svjetski putnik, rođen je u Obrhu kraj Ribnika. Ne samo geografski nego i književno-jezično na svoj je osebujan način pripadao ozaljskome krugu. Grof THEODOR BATTHYANI (umro 1813.) nadaleko se pročuo proučavajući tehničke izume. Obnavljajući i popravljajući ozaljski grad, Batthyani ga podiže i gospodarski, izgradivši manufakture platna i cigle. Mjesni vlastelin JURAJ KAMENAR zaslužan je za osnivanje pučke škole u Vrhovcu 1871.g. U ozaljskom je kraju prikupio zbirku narodnih pjesama, pripovjedaka i etnografskih bilježaka. EMILIJ LASZOWSKI (1868-1949) rođen je u Brlog-gradu kod Kamanja. Iz bogatog opusa vrsnog povjesničara izdvojit ćemo knjižnicu "Grad Ozalj i njegova okolica". Kao veliki meštar družbe "Braća Hrvatskog Zmaja" vrlo je zaslužan za održavanje Starog grada Ozlja i uređenje muzejske zbirke. Samo je SLAVA RAŠKAJ (1877-1906), u Ozlju rođena slikarica, znala tako maestralno oslikati ozaljske padine, šume, Stari grad, smaragdnu Kupu, ljude iz susjedstva i bezbrojne cvjetove pune svjetlosti. Učenica uglednoga Bele čikoša sluša svoj unutarnji glas i stvara na vlastiti, osebujan način te postaje najveća hrvatska akvarelistica, koja je i u tehnikama pastela i ulja također ostavila vrhunske radove.